Opatija se nalazi na sjeveroistočnom dijelu Istre između 45°10'-45°28' sjeverne geografske širine i 14°8'-14°20' istočne geografske dužine. Masiv Učke terasasto se spušta prema obali, a priobalje se proteže u dužini od 15-a kilometara. Opatija je smještena na klimatski najpogodnijem dijelu Riječkog zaljeva, zatvorena masivima Učke (1396m), Snježnika (1796m), Risnjaka (1528m) i Bitoraja (1385m). Na sjeveru i zapadu, od prodora hladnih zračnih masa Opatiju štite masiv Učke i brdski lanci Planika i Šije, a s istoka i juga otoci Krk i Cres. Otoci su zaštita od vjetrova s otvorenog mora.

Opatija je središte kupališnog kompleksa koji se proteže od Preluka, preko Ičića, Ike, Lovrana i Medveje do Mošćeničke Drage na jugu. Obalna naselja tvore Opatijsku i Liburnijsku rivijeru.

Opatija ima posebnu varijantu mediteranske klime, čije su zdravstvene vrijednosti dokazane još u vrijeme kad se ovdje nalazio jedan od najvećih prirodnih sanatorija na jugu Europe. Klima je imala veliki utjecaj na razvoj vegetacije. Opatija je zimi zaštićena od snažnih udara takozvane riječke bure, a ljeti se ne pojavljuju nesnosne vrućine. Ona pripada među slabije osunčana morska kupališta na Jadranu, a po količini padalina, predstavlja najvlažniju točku na obali Hrvatskog primorja. Te specifičnosti klime priozlaze iz pristojnog položaja Učke, bujne vegetacije u samom mjestu i visokih šuma koje pokrivaju istočne padine Učke, čineći je najšumovitijom primorskom planinom. Neobično blaga klima je omogućila uspješan uzgoj raznih suptropskih biljaka koje nalazimo na području Opatijske rivijere.

Temperatura zraka najvažniji je klimatski element . Prosječne temperature su : u proljeće 12,7°, u ljeti 22,7°, u jesen 14,9° i zimi 6,2, a srednja godišnja 14,8°. Broj sati sijanja sunca iznosi 2 295 sati godišnje ili 6,3 sata dnevno. Sunce u Opatiji najintenzivnije sija od svibnja do rujna, s maksimumom u sredini ljeta, najviše je vedrih, a najmanje oblačnih i kišnih dana. Opatija se noću brže rashlađuje jer do nje dopire planinski dah Učke pa se temperatura pred zoru spušta na 14° do 18° C što znači da nema sparnih noći.

Relativna vlaga zraka ljeti je najmanja, a u jesen najveća pa tako u srpnju i kolovozu iznosi 65%, a u listopadu istudenom 78%. Relativna vlaga Opatije je nešto malo veća od vrijednosti u kojima se čovjek najbolje osjeća.

Padaline se u Opatiji pretežno javljaju u vidu kiše. Godišnje Opatija bilježi 106 dana s kišom. Ukupna količina vodenog taloga oscilira između 1324 mm i 2649 mm dok je godišnji prosjek 1720 mm na dan.

Morsko Opatijsko dno prekriveno je pijeskom, a kao glavna svojstva morske vode navode se ; velik sadržaj soli u vodi, visoka temperatura, modra boja i kristalna prozirnost.

Bura hladni vjetar koji bijesni zimi po Kvarneru pa ponekad potpuno zaustavlja promet. Bura donosi suh i haladan zrak s kontinenta.

Jugo puše s mora, podiže veloke valove, a njegova snaga je oslabljena zato što Opatiju štite otoci koji se nalaze na vanjskoj strani Riječkog zaljeva.

Maestral je povjetarac koji ublažuje podnevne žege, osvježava, potiče športove na vodi. Kada maestral utihne, oko 22h, počonje puhati planinski vjetar kojeg pojačano usmjerava rebrasti reljef padina Učke-tramontana.