|
| Crkva Sv.Jakova – u slikovitom
podnožju Učke gdje se more poigralo školjkom –
kapicom Sv. Jakova – na kojoj je doplovila iz
morske pjene rođena Afrodita, vjerovatno već u
XII. Stoljeću podižu benediktinci opatiju – samostan
s Crkvom Sv. Jakova. Natpis na navratniku iz 1506.
i ploča iz 1793. godine svjedoče o dogradnji crkve,
a dragocjen kip Sv. Jakova - zaštitnika Opatije
– sa šeširom urešenim školjkama, znamenom srednjovjekovnih
hodočasnika. |
|
|
| |
|
 |
Villa Angiolina
U raskošnom zelenilu uz more, u blizini Crkve
Sv. Jakova, riječki trgovac i patricij Iginio
Scarpa sagradio je 1844. villu s cvijetnjakom
i parkom. U čast svoje supruge prozvao ju je Villa
Angiolina. Gostoljubivi bračni par Scarpa širom
je otvorio vrata svog ljetnikovca. U Opatiju Svetog
Jakova počeli su pristizati prvi «pravi» turisti.
Time započinje turistički razvoj Opatije. |
|
|
| |
|
 |
Friedrich
Julius Schüler
Nakon što je 1873. otvorena željeznička pruga
Beč-Rijeka, dioničari Južnih željeznica, koje
je predvodio direktor J. Schüller,
otkupljuju Villu Angiolinu i oklolno zemljište.
Tu grade, i 27. ožujka 1884. svečano otvaraju
hotel Kvarner. Schülerova
bista autora Rathauskyja nalazi se u parku Angiollina.
Njegovo ime nose i stube koje povezuju Novu cestu
s Naseljem Carmen Sylve. |
|
|
| |
|
 |
Fontana "Helios i
Selene"
Fontanu u parku pokraj crkve Sv. Jakova izgradio
je 1889. godine Hans Rathausky. |
|
|
| |
|
 |
Evangelistička crkva
Seidlova (Carl Seidl) Evangelistička crvka iz
1904, na čijem se otvorenju pojavio i švedsko-norveški
kralj Oskar sa skupocijenm Biblijom kao poklonom,
dok je rumunjska kraljica Elizabeta darovala orgulje. |
|
|
| |
|
 |
Madonina
Opatijsko more, parkovi, šetališta, kupališta,
hotelske sobe i ville, poput Ville Madonne, čuvaju
mnoge tajne ljubavnih romanci bečkog dvora i običnog
puka. U spomen na dvoje mladih, stradalih u nevremenu
na moru, podignuta je na rtu skulptura Madonne.
Zamijenjena je statuom djevojke s galebom, jednim
od prepoznatljivih turističkih simbola Opatije.
Djelo Hans Rathauskya. |
|
|
| |
|
 |
Djevojka
s galebom
Brončani kip nimfe koja iz ruke hrani galeba posato
je sibolom Opatije. Dijelo je akademskog kipara
Zvonka Cara, a postavljen je 1956. godine na hridi
pred uvalom Portić. |
|
|
| |
|
 |
Crkva
Sv. Jurja
Crkva Sv. Jurja potječe iz 14. stoljeća. Ukrašena
je 1470. zidnim slikama iznimne vrijednosti, koje
su izgradili domaći majstori iz radionica Vincenta
iz Kastva i Šarenog Majstora (u slike su urezani
glagoljski grafiti; najstariji je iz 1479. godine) |
|
|
| |
|
 |
Crkva
Marijina Navještenja
Za neoromaničko trobrodno zdanje s izdaleka uočljivom
zelenom kupolom kamen - temeljac položio je Franjo
Nagl, tršćanski biskup, već 1906. godine; ali
je i ovdje odlazak Austrije odgodio dovršavanje
gradnje po projektima Karla Seidla. Velika opatijska
crkva Blagosvijeti (Naviještenja Marijina) dovršena
je 1927. godine. |
|
|
| |
|
 |
Crkva Sv. Trojstva
Nalazi izvan gradskih zidina. Datira iz 13. stoljeća
o čemu svijedoči fragment pletene ornamentike
uzidan u luk nadvratnika. |
|
|
| |
|
 |
Crkva Sv. Bartola
Crkva Sv. Bartola izgrađena 1628. godine. |
|
|
| |
|
 |
Bista Ivana Matetića Ronjgova
Postavljena kod Ville Angiolline. Rođen 1880.
godine u selu Ronjgi kod Kastva. Bavio se komponiranjem,
sakupljao glazbenu baštinu Istre i Kvarnera, a
opisao je i tzv. istarsku ljestvicu (pentatoniku)
s karakterističnim polutonovima. Umro je 1960.
godine u Lovranu. |
|
|
| |
|
 |
Bista Draga Gervaisa
Postavljena pred opatiskom Gimnazijom. Drago Gervais
je još uvijek najveće ime koje književnost čitave
Liburnije može ponuditi. Rođen 1904. godine ,
advokat po profesiji, Gervais je Opatiji ostavio
zbirku pjesama na čakavštini, nekoliko dramskih
tekstova i pripovijesti. Umrijevši pod boemskim
okolnostima 1957. godine u Sežani, pokopan je
u Opatiji. |
|
|
| |
|
 |
Crkva Sv. Marka
Srednjovijekovna crkva preuređena u vrijeme baroka,
s freskama. Zvonik je nastao iz posljednje kule
gradskih zidina. |
|
|
| |
|
| |
|
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
)
